Friday, July 15, 2016

Mamasok Sandad Pogun

Na, isai tuhun mamasok sandad pogun?

Tumanud do susuzan guuguhu ii nokosuat, kivaa tinimungan tuhun di poguhu ih kozo, napadan ngoibu toun - dati do natusan ngoibu toun - do minundahiu izonon. Minonompogunan zioho do osodu kozo mantad Yunnan id kabaatan Pogun Sina pinakaazan id iso kinoizonon pungaanan do Sundaland id Kabaatan - Kohisaon Asia (Southeast Asia). Vookon dioho nokoikot id kinoizonon id nombo do poinsumpak o Pulou Borneo do baino. Pungaanan iti do 'migration' id boos Onggilis, koisudan do tuhun mantad iso kinoizonon kumaa iso kinoizonon kavavagu. Mogium o tuhun ngavi diti do kopooposizon di hobi avasi.

Tumanud do koponoizukan do akeologi, kivaa kinoizonon ngaavi Borneo ii dumimpot do 50,000 toun nakatahib. Dadi, ahaid no do kivaa mamasok id Borneo.

Iso nopo do tinau mamasok sandad pogun diti nga' komohoingan do tuhun Kadazan. Sabap no do minimang ahom o daat do agazo kinoizonon id Sundaland do nohimpuanan do vaig. Om koohu no o pulou-pulou ngaavi ii okito do baino. Borneo no iso mantad do pulou ngavi diti.

Koinsudan do Mogisusuut
Tumanud tuhun tangabaa, okonko insan no tinimungan tuhun do minundahiu izonon. Kivaa piipio koinsudan diti tumanud do timpu. Okon nogi ko tuutulus do nokoikot o tinimungan tuhun doid kinoizonon Borneo, ka. Nokoumbaza po doid kinoizonon suvai do poguhu do kuminaa id Borneo.

Sabap no do nokoinsodu mantad pomogunan haid do nakavahiu lahan pogiigizon do tuhun ngaavi diti. Nokoundahiu o boos dioho om koinaanano po nga nokosuvai tumanud do kozuuzuvo do nizonon.

Minooi zioho izon id duuk do Nuhu Nabahu, ka. Kivaa dati katapatan diti nga kivaa nokoboos do au otopot iti. Aiso tanda toi vaza do kivaa tinimungan tuhun tasapou nokoizon id somok do Nabahu, ka.

Tou, isai kotunud. Nga ii nopo otopot nga kivaa tuhun mamasok sandad pogun id Pulou Borneo, kaampai no Koibutan Borneo (North Borneo). Au pokuazan do au noihaan nombo nizonon dioho di koikot zioho.Nga mositi nopo do nokito dioho Nuhu Nabahu mantad sodu om intutuk no dati do kinoizonon dii.

Au nogi pokuazan do au noihaan nombo nizonon di komohoingan tuhun Kadazan di poguhu. Au nogi tagal do opusou kozo kokomoi do ahal diti. Indadon nopo do osoizuk tuhun tabaa do akeologi do ingkuo om nunu kozo naantakan di nibuvan toun nakatahib.

Boos Aki-Odu do Tinau Kadazan
Isai nokoiho kukukuo boos komohoingan tuhun Kadazan? Aiso nokoiho. Isai bosuon momiubat timpu mongiho ahal miaga diti. Nga ii otopot nopo nga hobi osima lahan moboos Boos Kadazan ko Onggilis toi boos ngavi suvai. Kivaa sabap nokuo aiso boos Kadazan tu aiso haid id taatanga tuhun Kadazan dii. Ingkuo dii Kadazan koiho do 'apple' toi 'ice box'? Aiso haid dii! Dadi aiso dii boos Kadazan montok dii.

Maai tokou ihoo iso no boos, boos 'sodop'.
sodop,night
kosodop, last night
minsosodop, evening
sonsoosodop, the whole night
kosodopon,night fall
doungosodop,night time

sodop om sodop dii, the same night
sodop koniab,last night
sodop baino, tonight
sodop suab, tomorrow's night
aahom sodop, late into the night
sodop takadop, dead of night
tanga sodop, midnight
aiso sodop/aiso todop, no sleep
modtiodopon, sleepy
odopon, place to stay/sleep
toodopon, usual place to sleep
hinimput odopon, bedroom
nasadapan, (doing something) until night time
osp

Okito do somoonu do iso no boos Kadazan nga ogumu boos Onggilis. Komozon nopo diti nga agazo kinobuu-on boos Tinau Kadazan.

Aiso kaanu papahasa Kadazan do aiso boos montok do 'ice', 'ice cream', 'snow', 'ice box' om suvai po. (osp=etc).

Kivaa boos Kadazan montok motorcar (botilom), chariot (montoilik) om bicycle (bunsiling). Iti no boos nosupu dati di atus toun nakatahib. Kivaa motu botilom novit do tuhun koloniol Bolitis di katahib toun 1881. Nga' ingkuo itia?
tissue, tinsu
pampers, pinsu
toothpick,titinsuk nipon
steam train, injin puput

Atahang do mamasok sandad pogun o tuhun Kadazan. Nung okon nga au ii atahang do nokobuu o Boos Kadazan.

Oukot Boos Kadazan gunoon do papadahin Boos Onggilis, miaga:
ice,vaig nokokodou
snow,asam tohomok
sleet,asam tohomok pointindugu

Nokuo tu pungaanan 'snow' do asam. Nung moboos 'vaig tohomok' okodou naku dii haid ii vaig asam? Ii nopo otopot nga 'okodou' o lasam sabap ogumu hongot dii kaampai bosi. Oukot toomod!

Ko-ii-iakan kozo, koni?

oputan vagu...


No comments:

Post a Comment